top of page

E Naturalesa “Sekreto” di e Sinku Prinsipionan di Yoga, Part 4


Yoga ta simplemente un práktika di salú i relahamentu òf su origen, naturalesa, i propósito ta unu mas profundo?


Den e di kuater parti aki di nos estudio nos ta sigui konsiderá e 5 Puntonan (Prinsipionan) di Yoga. Nos ta trata akinan e di kuater i di sinku prinsipionan: Dieta Apropiá & Pensamentu Positivo (Vedanta) i Meditashon (Dhyana).


Dieta Apropiá

Nos a yega na e di kuater prinsipio di Yoga, kua ta: Dieta Apropiá. Tokante esaki, Guru Swami Vishnu-devananda ta bisa lo siguiente,


“E dieta di Yoga ta unu vegetariano, konsistiendo di kumindanan puru, símpel, i natural kua ta wòrdu digerí fásilmente i ta promové salu.... Solo ta e fuente di energia pa tur bida riba nos planeta; e ta alimentá e matanan ku despues ta wòrdu komí dor di bestianan, kua na nan turno ta wòrdu komí dor di otro bestianan. E alimento na inisio di e Kadena Alimentisio, siendo alimentá direktamente dor di solo, tin e propiedatnan di mas grandi ku ta promové bida. E balor alimentisio di karni di bestia ta un fuente di nutrishon segunda mano, i ta inferior den naturalesa” (énfasis, di mi).


Ta importante pa nota kiko Beibel i Siensia tin di bisa tokante e asuntu aki. Ta imposibel pa bai den muchu detaye akinan, pero mi ta konfia ku e informashon lo ta sufisiente pa duna bo un komprendementu general, i yuda bo formulá un konklushon konkreto i korekto.


Den Génesis 1:29, papiando na Adam i Eva, Señor Dios ta bisa, “Mira, Mi a duna boso tur mata ku ta duna simia riba superfisio di henter tera i tur palu ku tin fruta ku ta duna simia; esei lo ta kuminda pa boso.” E versíkulo aki frekuentemente ta wòrdu usá pa argumentá na fabor di un dieta vegetariano. Pero manera Dr. Jordan Rubin ta bisa den su buki The maker’s Diet, “despues di humanidat su èksodo for di e Hòfi di Eden, e proteinanan ku ta wòrdu hañá solamente den alimentonan for di bestia a bira kresientemente importante pa un rasa ku awor tabata dependé di trabou duru, rapides, i forsa físiko pa sobrebibí.”


Den Levítiko 11 i Deuteronomio 14, e Dios omnisiente ta bisa su pueblo eksaktamente kua ta e tipo di bestianan di tera, bestianan di awa, i paranan ku nan tabatin mag di kome, i kua no. Referiendo na e bestianan impuru ku Beibel ta papia di dje, Elmer Josephson, den su buki titulá God’s Key to Health and Happiness, a skirbi lo siguiente,


“Nan ta animalnan ku ta kome tur loke ku a keda bentá abou morto. (E bestianan) aki nunka no a wòrdu kreá pa wòrdu komí dor di hende. Hopi outoridatnan ta bisa ku karni di porko ta e kousa primario pa hopi problema di salu na Merka, kousando enfermedatnan di sanger, debilidat di stoma, problemanan ku igra, eksema, ..., tumornan, kanser etc.”


Josephson ta sigui bisa ku piskánan sin skama i piskánan di kokolishi manera uster, lòpster, i shrimp ta e kònteinernan di shushi di awa i laman.


Den su buki titulá The Art of Health, Dr. Rothschild ta bisa ku tin dos motibu pakiko Dios a prohibí su pueblo di kome sierto bestianan. E promé motibu ta pasobra e karni di e bestianan aki ta putri dies bia mas lihé ku e karni di e bestianan ku si a wòrdu permití. I e di dos motibu ta pasobra e produktonan (byproducts) ku ta sali dor di a digerí e karninan aki ta altamente venenoso.


Pues nos ta mira ku Dios, den su inmenso sabiduria, no a prohibí e ser humano di kome karni, ma si a duna guianan kla kua tabata e karninan apropiá pa kome. Ma awor, no ta mas mihó pa saka karni kompletamente for di nos dieta, i adoptá un dieta vegetariano? Dr. Jordan Rubin, kende ta un médiko naturopathiko i un konsultant nutrishonal sertifiká, ta duna e siguiente kontesta,


“E benefisio prinsipal di un dieta vegetariano ta ku, ku su enfoke riba fruta i berdura i su rechaso di junk food, e ta baha e karga tóksiko for di e kurpa. E ta di gran balor komo un dieta di limpiesa di korto tempu. Ma e dieta puramente vegetal ta totalmente inapropia komo un dieta di término largu, pasobra e ta stroba e kurpa di haña nutrientenan esensial ku ta wòrdu hañá únikamente den karni i produktonan di bestia.”


Pensamentu Positivo i Meditashon

E último prinsipio di Yoga, ta Pensamentu Positivo (Vedanta) i Meditashon (Dhyana). Frekuentemente bo ta tende hende ta papia di positivismo den frasenan manera: “Laga nos ta positivo,” òf “ku positivismo nos ta bai dilanti.” Pero nos tin di hasi nos mes e pregunta: Kiko ta positivo i kiko no? Si nos no papia di kosnan konkreto, kategorisando nan komo positivo òf negativo, pa simplemente bisa pa ta positivo, no ta yuda mashá.


Tokante meditashon lo mi skirbi den muchu mas detaye den un otro estudio. Tòg mi ta kier a komentá brevemente riba algun palabra di Guru Vishnu-devananda. Riba su website e ta bisa asin’aki,


“Pa alkansá e estado ei di felisidat duradero i pas apsoluto, nos mester sa promé kon pa kalma e mente, pa konsentrá i bai mas leu ku e mente. Dor di bòltu e mente su konsentrashon parti paden, riba e self, nos por profundisá e eksperensia ei di konsentrashon perfekto. Esaki ta e estado di Meditashon.”


Tende awor kiko Hesus, e Señor di señornan i Rei di reinan, ta bisa, “E ladron ta bin solamente pa hòrta, pa mata i pa destruí; Ami a bin pa nan tin bida i pa nan tin é na abundansia” (Juan 10:10). “Pas Mi ta laga pa boso; Mi pas Mi ta duna boso; no manera mundu ta duna, Mi ta duna boso” (Juan 14:27).


Mi ruman, mi amigu, berdadero felisidat i pas no ta bini dor di konsentrashon riba un supuesto dios den nos; berdadero felisidat i pas ta bini dor di arepentí di nos pikanan, nos arogansia, nos blasfemia, i pone nos fe i konfiansa den Kristu Hesus, e úniko kaminda, bèrdat, i bida.


Guru Vishnu-devananda ta sigui bisa, “Si bo meditá tur dia pa mei ora, lo bo ta kapas pa enfrentá bida ku pas i forsa spiritual.” Nos a mira den e estudio aki ku Yoga ta kontradesí rason, lógika, siensia, i Beibel (e Palabra di Dios); pues si Yoga ta kapas na duna pas i forsa spiritual, esakinan ta un pas i spiritualidat falsu. Den 2 Korintionan 4:3-4 apòstel Pablo ta bisa,


“I asta si nos evangelio ta tapá ku velo, e ta tapá pa esnan ku ta bai pèrdí, den kende nan kaso e dios di e mundu aki a siega mente di esnan ku no ta kere, pa nan no mira e lus di e evangelio di e gloria di Cristo, Kende ta e imagen di Dios.”


Satanas, e dios di e mundu aki, a siega praktikantenan di Yoga ku un pas i spiritualidat falsu, hasiendonan inkapas pa, riba nan mes, nan mira e engaño na kua nan ta sometí.

30 views0 comments

Recent Posts

See All
bottom of page